Svi likovi grčke mitologije
A - B - C - D - E - F - G - H - I - J - K - L - M - N - O - P - S - T - V - Z

PAKTOL

Frigijska rijeka sa značajnim naslagama zlata iz drevnih vremena. To se pripisuje legendarnom kralju Midi, kojemu je dana mogućnost da sve što dodirne pretvori u zlato. Kralj je uvidio nedostatke takve moći te mu je dozvoljeno da svoj "dodir" opere u rijeci. Mitologija se u ovom slučaju poklapa s povijesnom činjenicom da je rijeka Paktol bila izvor bogatstva kralja Kreza, koji je vladao u 6. st.pr.Kr. I ledgendarni Mida i povijesni Krez ostali su zapamćeni po frazama: "Midin dodir" i "biti bogat kao Krez".

PAN

Bog pastira i stada, sin Herma i vile. Pan se rodio s jarećim nogama i rogovima zbog čega ga se rođena majka odrekla. Ni kao odrastao bog nije bio popularniji među vilama. Eho je kao posljedicu bijega pred njim izgubila glas te je osuđena na vječno ponavljanje riječi drugih ljudi. Druga vila koja je pred njim pobjegla pretvorena je u trsku, što je inspiriralo Pana na izum pastirske frule izrađene od snopa trske različitih duljina. Smatra se da je Pan uzrok iznenadnog osjećaja straha koji se ponekad javlja bez razloga, pogotovo na pustim mjestima. Odatle naziv "Panika".

PARIS

Trojanski princ, koji je uzrokovao Trojanski rat otevši Helenu, ženu spartanskog kralja Menelaja. Grčki saveznici Menelajevi opsjeli su Troju, te na kraju doveli do njezinog pada. Njihov najveći junak bio je Ahilej, koji je ubio trojanskog junaka Hektora u borbi jedan na jedan. Ahileja je ubila strijela iz Parisovog luka koju je navodio bog Apolon.

PARTENON

Hram božice Atene u atenskom Akropolisu. Partenon je izgrađen za vrijeme Periklovog zlatnog doba. Veliki orator i državnik nadgledao je njegovu izgradnju. To je bilo u vremenu dugo nakon mitoloških heroja, ali su skulpture, koje su ukrašavale vanjski izgled zgrade, prikazivale njihove gozbe zajedno s besmrtnim bogovima. Prikazivale su borbu Lapita s kentaurima, Olimpijce protiv Giganta i možda scene iz trojanskog rata.
Partenon je simbolizirao moć i religijsko uvjerenje grada Atene. Kasnije je postao crkva, a kada je Grčka postala dijelom turskog carstva pretvoren je u džamiju. Relativno netaknut bio je do 1687., kada su Venežani, bombardirajući Turke, nehotice pogodili skladište baruta unutar zgrade.

PASIFA

Žena kralja Minosa s Krete. Kada se bogovi poslali Minosu predivnog bijelog bika, on ga nije žrtvovao, iako je to trebao. Za kaznu, Pasifa je uvedena u strasnu vezu s bikom, što je dovelo do rođenja Minotaura, čudovišta koje je bilo polu-čovjek i polu-bik. Minos je sagradio Labirint kao utočište za Minotaura, a neki kažu i za njegovu ženu Pasifu također.

PEGAZ

Krilati konj, koji je rođen od krvi Gorgone Meduze kada joj je glavu odrubio Perzej. Pegaz je obožavao piti iz Pirenskog izvora u Korintu. Tu je heroj Belerofon, tražeći nešto s čim bi mogao napasti Himeru, našao Pegaza i ukrotio zlatnim uzdama koje mu je dala Atena.

PELIAS

Kralj Jolkusa, koji je oteo Jazonovom ocu Esonu pravo na prijestolje i poslao Jazona za zlatnim runom. Kada se heroj vratio s uspješno obavljenog zadatka, doveo je sa sobom čarobnicu Medeju, koja je ostvarila obiteljsku osvetu prema Peliasu. Povratila je Esonovu mladost kuhajući ga u kotlu s čarobnim biljem, te je kasnije isto ponudila i Peliasu. On nije preživio proces.

PERIFET

Šepavi razbojnik s buzdovanom iz Epidaura. Heroj Tezej zaradio je ranu slavu očistivši put između Trezena i Atene od pljačkaša i nasilnika. Perifet je bio prvi od njih. Tezej je tek izašao iz svog rodnog mjesta, kada je naišao na tog šepavog razbojnika. Perifet je drvenu palicu obložio slojem metala kako bi je još više ojačao. Baš ju je namjeravao isprobati na Tezejevoj glavi, kada mu ju je heroj izbio iz ruku. Tezej je kasnije proširio svoje načelo koje je ustanovljeno kada je Perifetu zadao smrtni udarac njegovom vlastitom palicom. Tada je uspostavio kredo po kojem će se istom mjerom vratiti napadaču kao što je on to želio ili učinio žrtvi.

PERITEJ

Kralj Lapita, suputnik Tezejev. Njihovo prijateljstvo je započelo, kada je Tezej uhvatio Periteja u krađi, te spoznao njegovu pravu narav. Peritej je pomogao Tezeju pri otmici mlade spartanke Helene, a zauzvrat je Tezej pomogao Periteju u zloslutnom pokušaju otmice Persefone, kraljice Podzemlja. Njih dvojicu je tom prilikom Had zalijepio za klupu te ih izložio mučenju. Tezeja je kasnije oslobodio Heraklo, ali je Peritej ostao ondje za vječnost.

PERSEFONA

Lijepa kći Zeusa i Demeter, ponekad smatrana jednom od Olimpijaca. Dok je jednog dana brala cvijeće na livadi, oteo ju je Had čija je kočija izašla iz pukotine u zemlji. Demeter, božica žetve, bila je slomljena te dok je lutala cijelom zemljom u potrazi za svojom kćerkom, usjevi su propadali i vladala je vječna zima. Na kraju su Hada uvjerili da vrati Persefonu na šest mjeseci svake godine, kada je vladalo proljeće i ljeto, a cijeće cvalo i zemlja donosila plodove. Onih pola godine koje Persefona provodi s Hadom u Podzemlju poklapa se s neplodnim dijelom godine. Heroji Peritej i Tezej pokušali su oteti Persefonu i vratiti je u zemlju živih.

PERZEJ

Sin Zeusov, herojski uništitelj Gorgone Meduze.
Kralja Akrijija iz Argosa upozorilo je proročište kako će ga ubiti sin njegove kćerke Danaje. Zato je ovaj odmah zaključao svoju kćerku u kulu i bacio ključ. Ali je bog Zeus ipak ušao maskiran u zlatni tuš, što je rezultiralo rođenjem Perzeja. Kada se to dogodilo, Akrijij je stavio svoju kćerku i dijete u mjedenu škrinju i poslao u more. Možda je očekivao da će škrinja potonuti poput kamena, ali se ona održala na vodi i stigla do obale otoka Serifa. Ondje je ribar po imenu Diktis našao neobičnu naplavinu, te se starao o njenom sadržaju. Tako je Perzej odrastao na skroman način. Onda se jednog dana ribarev brat, koji je bio kralj tog područja, počeo zanimati za Perzejevu majku Danaju.
"Ostavi moju majku na miru," inzistirao je Perzej čvrsto stisnutih šaka. Kralj Polidekt nije imao izbora nego odstupiti, odnosno razvio je suptilan način ispunjenja svojih želja.
"U redu, u redu, ne uzrujavaj se," rekao je Perzeju. Tada je rekao Perzeju kako traži ruku druge djevojke po imenu Hipodameja.
"Očekujem kako će svaki od mojih lojalnih podanika donijeti mladoj poklon," rekao je to, značajno pogledavajući Perzeja. "Što mi ti nudiš ?"
Kako Perzej nije odmah odgovorio, Polidekt je nastavio: "Grupu konja ? Kočiju s kompliciranim uređajima ? Ili sanduk dragog kamenja možda ?"
Perzej se vrpoljio zbog neugodnosti. "Ako misliš moju majku ostaviti na miru, rado ću ti dati sve što posjedujem, a to je nažalost vrlo malo. Konji, kočije, dragulji što god poželiš, sve bih ti dao kada bih to posjedovao. Znoj s moje obrve, snagu svoje desne ruke, bilo što. Otrčao bih maraton, da se ove godine održavaju Olimpijske igre. Pretražio bih sva mora za blagom, prošao bih sve kutke na Zemlji. Čak bih ti donio i glavu Meduze osobno, kada bi to bilo u mojoj moći.
Zastajući da uzme dah, Perzej se šokirao kada je tišinu prekinula jedna riječ: "Može !"
"Molim ?" zapitao je Perzej.
"Rekao si kako ćeš mi donijeti Meduzinu glavu," odgovorio je Polidekt. "U redu – donesi je."
I tako je Perzej jednog lijepog jutra otišao u potragu za zmijolikom veprovskom glavom Gorgone koja je imala moć pretvaranja u kamen svakog koga bi pogledala. Na sreću saveznica mu je bila Atena. Božica obrta i rata imala je svoje razloge zbog kojih je željela Meduzinu smrt, te je s oduševljenjem savjetovala Perzeja.
Zašto je Atena mrzila Meduzu nije potpuno jasno. Najvjerojatnije objašnjenje je to da je Gorgona dok je još bila lijepa mlada djevojka oskrvnula jedan od Ateninih hramova. Zbog tog svetogrđa Atena ju je pretvorila u čudovište, ali joj to očito nije bila dovoljna kazna. Sada je Atena željela Meduzinu glavu kao ukras za svoj štit, kako bi mu povećala moći zbog gorgoninog strašnog pogleda. Atena je rekla Perzeju gdje može pronaći posebnu opremu potrebnu za taj zadatak.
"Potraži vile koje čuvaju šljem nevidljivosti," savjetovala je mladog heroja.
Perzej ju je upitao gdje može pronaći te vile.
"Pitaj sive sestre, Greje, vještice koje su djelile jedno oko. One znaju, ako ti žele reći."
A gdje su Greje ?
"Pitaj onoga koji nosi nebesa na leđima. Atlasa, odmetnutog Titana, koji plaća vječnu cijenu zbog neposluha prema svemoćnom Zeusu."
U redu, u redu, ali gdje je taj Atlas ?
"To je jasno, na zapadnom kraju svijeta."
Prije nego što ga je poslala na taj izazovni put, Atena je posudila Perzeju zrcalni štit i savjetovala ga kako će ga upotrijebiti. Iako su njene upute bile prilično općenite, Prezej je ipak pronašao Atlasa, koji je klimajući glavom pokazao u smjeru obližnjih špilja, gdje će Perzej pronaći Greje.
Perzej je čuo jednu verziju mita po kojoj su te sestre, iako sijede od rođenja i u nedostatku više od jednog oka za sve njih, bile ljupke poput mladih labudova. Razočaro se kada je shvatio da su ružne poput ljudoždera, a ni ljubaznost im nije bile jača strana.
Naravno da su znale gdje žive vile, ali to je Perzej morao izvući iz njih. Ukravši im to jedino oko, natjerao ih je da mu kažu gdje se nalaze vodene vile.
Neke verzije mita kažu kako su vodene vile bile zapravo vrtne raznolikosti. Zapravo su se zvale Najade i bile su puno niža božanstva od Olimpijaca, s malim ograničenim moćima. Nisu bile čak ni besmrtne, te su bile vezane za vodeno carstvo. Baš kao što su i Driade bile vezane uz drveće ili Nereide uz ocean, Najade su bile vile koje su živjele u jezercima i lokvama.
Tako kada se mladi Narcis zaljubio u vlastiti odraz u jezeru, slomio je srce vili koja je u njemu živjela te je osuđena na ponavljanje Narcisovih uzdaha i mrmljanja kao eho. Zapravo, Eho joj je bilo ime. Isto tako kada je mladi Hilas tražio vodu za putovanje na Argu, neke vile su bile toliko očarane njime da su ga povukle u dubinu kako bi vječno s njima živio, na veliku žalost Herakla čiji je štitonoša bio.
Po jednoj verziji mita o Perzeju, kaže se kako se Najade bile vrlo posebne živući u tamnim i beživotnim vodama rijeke Stiks. Također su bile poznate po lošim higijenskim navikama, tako da ih se moglo namirisati s velike udaljenosti. Tako se možda objašnjavaju nejasne moći čišćenja rijeke iz pakla. Na kraju je Perzej našao vile i dobio opremu. Ona se sastojala od šljema nevidljivosti, krilatih sandala i posebne torbe za nošenje Meduzine glave. Meduza bi zadržala moći svoga pogleda čak i nakon smrti, pa je trebalo skriti glavu sve dok se ne bi ukazala potreba iskorištenja te moći na nekom neprijatelju. Bog Herm je također pomogao davši Perzeju specijalno sječivo, dijamantni mač ili srp. Neki kažu kako mu je krilate sandale dao Herm, a ne vile. Tako je Perzej bio opremljen, a neki bi rekli i preopremljen za taj zadatak.
Brz bijeg bio bi nužan nakon ubijanja Meduze, budući da je ona imala dvije podjednako monstruozne sestre koje bi je zacijelo osvetile, a imale su zlatna i mjedena krila koja bi ih ponijela u brzu potjeru za ubojicom. Zato su krilate sandale bila dobra ideja. Ali ako su te supersandale garantirale najbrži mogući bijeg, zašto se mučiti sa šljemom nevidljivosti, zbog kojeg ga Gorgone nikako nisu mogle pronaći, čak i kada ne bi morao brzo otići ? Razlog je u tome da bi mit bio bolji.
I tako je Perzej pronašao Meduzinu špilju u kojoj je bilo mnogo okamenjenih ostataka prethodnih posjetitelja i našao Meduzu kako spava. Čak i tim čarobnim arsenalom oružja koje je nosio, nije bio toliko lud da ju probudi. Iako se nije moglo očekivati kako bi Meduza mogla bilo koga pretvoriti u kamen zatvorenih očiju, Perzej je svejedno iskoristio zrcalni štit koji mu je dala Atena kako bi izbjegao direktan pogled na Meduzu.
Ušavši, ponešto neglamurozno u bitku, Perzej je odsjekao Meduzi glavu. U tom trenutku, krilati konj Pegaz, potomak Maduze i boga Posejdona, rodio se iz krvarećeg vrata. Tada je Perzej iskoristio svoju opremu za bijeg i pobjedonosno otišao, prije nego su Meduzine sestre mogle reagirati. Iako su te sestre bile besmrtne, Meduza to očito nije bila. Umrla je onog trenutka kad joj je glava odsječena, što je zahtijevalo posebno sječivo koje mu je dao Herm.
Čak i nakon smrti, Meduzin je pogled mogao pretvoriti bilo koga u kamen, tako da je Perzej brzo spremio svoj trofej u posebnu torbu koju su mu dale vodene vile. Vrativši se u Serif, iskoristio je glavu na kralju Polidektu, koji je počeo proganjati herojevu majku čim je ovaj otišao na pohod. Kralj Polidekt je pogriješio gledajući sarkastično na Perzejev uspjeh, te je pretvoren u kamen.

PIREN

Izvor ili fontana u Korintu, omiljeno pojilište letećeg konja Pegaza. Za jezerce se kaže kako je nastalo od majčinih suza za sinom kojeg je slučajno ubila božica Artemida.

PLATON

Grčki filozof koji je živio u razdoblju od 429-347 pr.Kr. Platon je taj koji je prvi govorio o legendi o Atlantidi, otoku-kontinentu s naprednom civilizacijom koji je potonuo u more. Filozof je naglašavao kako je Atlantida stvarno mjesto, a ne mit. On je rekao kako je to čuo od nekih mudrih ljudi iz Egipta, čija se civilizacija protezala do ere kada je Atlantida bila na vrhuncu, gdje je kao ranija civilizacija od Grčke uništena prirodnim katastrofama – ili bar tako kažu Egipćani. Naziv Atlantida potječe od mitološkog Titana Atlasa, koji je svojim ramenima podupirao nebeski svod negdje daleko na zapadnom rubu svijeta. Tamo se prema Platonu nalazila Atlantida.

PODZEMLJE

Jedan od naziva za Had, kraljevstvo mrtvih, za koje se često mislilo da je pod zemljom. Tako se vjerovalo kako se do Podzemlja može stići kroz različite špilje i šupljine. Tako je kroz veliku pukotinu u zemlji izašao bog Had u svojoj kočiji te oteo Persefonu koja je brala cvijeće na livadi.

POLEID

Vidovnjak, potomak Melampusa. Zbog svojih sposobnosti, Poleida je na svoj dvor pozvao kralj Minos kada mu je nestao sin Glaukus u prolazima Labirinta i bezbrojnim dvoranama palače Knosos. Poleid je našao dječaka ugušenog u zdjeli meda, a Minos ga je zatvorio sve dok ga ne povrati u život. U svom zatočeništvu, Poleid je prisustvovao događaju u kojem je jedna zmija oživjela drugu trljajući ju nekakvom biljkom, što se pokazalo učinkovitim i na Glaukusu. Sada je Minos zahtjevao da dječak nauči sve vidovnjačke moći proricanja. Nevoljko Poleid je pristao na dani uvjet, ali je prije nego što će otići od svog tiranina tražio od Glaukusa da mu pljune u usta, pri čemu je dječak odmah zaboravio sve što ga je Poleid naučio. Poleid je taj koji je savjetovao Belerofona kako da ukroti letećeg konja Pegaza.

POLIDEKT

Kralj Serifa koji je poslao Perzeja po Meduzinu glavu. Polidekt se zanimao za Perzejevu majku, što je ovaj namjeravao spriječiti prihvaćajući zadatak od Polidekta. Perzej se nakon uspješno obavljenog pothvata vratio u Serif i pomoću Meduzine glave pretvorio Polidekta u kamen.

POLIFEM

Kiklop koji je zarobio i zamalo pojeo Odiseja. Polifema je njegov otac Posejdon nagovorio da uspori herojev povratak kući iz trojanskog rata. Ztvorio je Odiseja i njegove mornare u svoju špilju te ih proždirao nekoliko noći zaredom. Na kraju je Odisej zašiljio jedan kolac i ojačao ga u vatri te s njime iskopao jedino kiklopovo oko. Oslijepljeni Polifem nije mogao otkriti Grke koji su uspjeli pobjeći skrivajući se ispod ovaca koje je Kiklop pustio ujutro na ispašu.

POLIMEDA

Prema nekim izvorima, majka Jazonova.

POLUKS

Jedan od dvojice heroja blizanaca, brat Kastorov. Poluksa su smatrali dovoljno božanskim kako bi mogao biti primljen u božanske dvore na planini Olimp, dok je njegov brat Kastor poslan u Had kao običan smrtnik. Muđutim, Poluks nije mogao izdržati vječno odvajanje od svog brata, pa su bogovi dozvolili blizancima da ostanu zauvijek zajedno, provodeći pola godine u Podzemlju, a drugu polovicu na Olimpu. Oba brata su zapamćena po zviježđu zvanom Kastor i Poluks (Blizanci).

POLJA ASFODELA (CVIJETA SMRTI)

Prema Homeru, obitavalište većine sjenki iz Hada. Asfodel je bila ružna biljka lijepog imena, siva i jeziva biljka za Podzemlje koju su nastanile beskrvne utvare.

POSEJDON

Posejdon je bio bog mora, potresa i konja. Iako je službeno bio jedan od vrhovnih bogova s planine Olimp, provodio je većinu vremena u svom vodenom carstvu. Posejdon je bio brat Zeusa i Hada. Ta tri boga su podijelili svijet među sobom. Zeus je postao vladar neba, Had Podzemlja, dok je Posejdon dobio vodu, i svježu i slanu.
Iako je bio mnogo različitih rijeka personificiranih kao bogovi, svi su oni bili pod Posejdonovom vlašću. Također se Nereus, stari morski čovjek, nije smatrao jednakim Posejdonu za kojeg se znalo da vozi svoju kočiju kroz valove s neupitnom dominancijom. Posejdon se oženio Nereusovom kćerkom, morskom vilom Amfitritom.
Rimski naziv za Posejdona bio je Neptun.
Podijelivši nebesa, vodeno carstvo i podzemno carstvo mtrvih, Olimpijci su se složili kako će samom zemljom vladati zajedno sa Zeusom kao kraljem. to je dovelo do brojnih teritorijalnih razmirica među bogovima. Posejdon je s Atenom postao bog zaštitnik grada Atene. Svoju snagu i naklonost demonstrirao je pogodivši Akropolis svojim trorogim kopljem, što je uzrokovalo da poteče izvor slane vode. Božica Atena je nasuprot tome posadila maslinovo drvo što se pokazalo puno korisnijim. Njezina monumentalna važnost Atenjanima očituje se u veličanstvenom hramu u njenu čast, Partenonu, koji i danas ukrašava Akropolis. Ljudi Atene su bili pažljivi, također poštujući i Posejdona.
Posejdon je bio otac heroja Tezeja, iako je smrtni Egej također smatrao Tezeja svojim sinom. Tezej je bio sretan s dva oca, uživajući u srodstvu s onim ocem koji mu je tada trebao. Tako je postao kraljem Atene jer je bio Egejev sin, ali se i okoristio Posejdonom kada mu je kralj Minos zadao izazovan zadatak. Taj je vladar bacio u more svoj prsten pečatnjak i zatražio od Tezeja da mu ga vrati natrag. Heroj je zaronio u morske dubine i ne samo da je vratio prsten, već je i dobio krunu od Posejdonove žene Amfitrite.
Posejdon nije bio tako sklon jednom drugom slavnom heroju. Zato što je Odisej ubio Polifema, Posejdnovog sina, bog ne samo da mu je usporio povratak kući, već ga je i suočio s ogromnim opasnostima.
Na sličan je način Posejdon prokleo i ženu kralja Minosa. Minos je dokazao svoje božansko pravo na vladanje Kretom tako što je od Posejdona zatražio da mu pošalje bika iz mora, kojeg je obećao žrtvovati. Posejdon je poslao bika, ali se bik previše svidio Minosu da bi ga žrtvovao. Zbog toga je Posejdon zatražio od Afrodite, božice ljubavi, da učini da se Minosova kraljica Pasifa zaljubi u bika. Rezultat te veze bio je monstruozan Minotaur, polu-čovjek, polu-bik.
Kao bog konja, Posejdon je često uzimao njihov lik. Nije sigurno da li je uzeo taj lik kada se udvarao Meduzi, ali kada je kasnije Perzej ubio Gorgonu, krilati konj Pegaz iznikao je iz njezinog presječenog vrata.
Posejdon je ponekad davao moći mijenjanja obličja i drugima. Tako je uslišio zahtjev djevojke Sene da se transformira u neranjivog, muškog ratnika Sena.

PROKRUST

Domaćin koji je smještao svoje goste u krevet "po mjeri". Prokrust, čije ime znači "onj koji rasteže", bio je vjerojatno najzanimljiviji od svih Tezejevih izazova prilikom njegova postajanja herojem. Imao je kuću pokraj puta gdje je nudio gostoprimstvo prolaznicima, koje je pozivao na ugodan obrok i noćenje u svojem specijalnom krevetu. Prokrust je objašnjavao svojim gostima kako krevet ima jedinstvenu sposobnost namještanja svoje duljine prema čovjeku koji bi legao na njega. Ono što nije objasnio bio je način na koji se krevet prilagođava gostu. Čim bi neki gost legao na krevet Prokrust bi ga počeo rastezati, ako je bio prekratak ili mu je odsjekao noge, ako bi gost bi predugačak. Tezej je preokrenuo situaciju i pogubno "smjestio" Prokrusta u njegov vlastiti krevet.

PROMETEJ

Titan, dobročinitelj čovječanstva. Prometej je ukrao vatru od bogova i dao je ljudima, noseći je s planine Olimp preko zapaljene grane (način prenošenja vatre u davnoj prošlosti). Kao posljedicu toga, Zeus ga je okovao za stijenu gdje mu je svakog dana orao kljucao utrobu.

PROROČIŠTE

Mjesto na kojem su molitelji dobivali odgovore od bogova na postavljena pitanja.
Proročiše je često bilo teško razmjeti. Kralj Krez iz Lidije bio je tako bogat da je njegovo ime dobilo novi smisao, pa se znalo reći "bogat kao Krez". On se savjetovao u proročištu u Delfiju prije nego što je podigao bunu protiv Prezijskog carstva. Krezu je tada rečeno kako će jedno moćno carstvo pasti, ako nastavi sa svojim planom. On je to shvatio kao potvrdu svog nauma, i proročište je bilo u pravu. Nažalost, carstvo koje je palo bilo je njegovo.

PROTEJ

Kralj Tirinza, brat Perzejeva djeda, kralja Akrijija iz Argosa. Kada je njegova žena lažno optužila Belerofona za nasrtljivost prema njoj, Protej je poslao heroja kralju Jobateju iz Licije sa zapečaćenim uputama u kojima ga je trebalo ubiti po dolasku u Liciju. Jobatej je to želio ispuniti tako što je Belerofona poslao na Himeru, koju je heroj i uspio ubiti. Jednom drugom prilikom, kćeri kralja Proteja je izludila Hera, tako da su lutale po zemlji misleći da su krave.