Svi likovi grčke mitologije
A - B - C - D - E - F - G - H - I - J - K - L - M - N - O - P - S - T - V - Z
 
 

BELEROFON

Krotitelj letećeg konja Pegaza, herojski je uništio Himeru. Belerofon je bio stanovnik Korinta koji je prognan zbog ubojstva koje je počinio. U one dane bilo je moguće očistiti se krivnje zbog takvog zločina, te je Belerofona primio kralj Protej susjednog Tirinza. Kraljeva žena, opće poznata kao Steneba, nabacivala se mladom heroju, a kada ju je on odbio rekla je svom mužu kako joj se Belerofon udvarao. Kralj Protej je skrivao svoj bijes ne želeći povrijediti sveto pravilo o domaćinstvu, čineći zlo svom gostu. Ali je ipak ostvario svoju osvetu tako što je zamolio Belerofona da odnese pismo kralju Jobateju iz Licije, svom puncu. U poruci je pisalo: "Dragi Jobatej, učini mi uslugu i ubij onoga tko ti ovo pismo donese." Učiniti to bilo je nemoguće, jer je i Jobatej bio vezan jednakim pravilom o domaćinstvu kao i Protej. Zbog toga je ugostio Belerofona nekoliko dana, sve dok nije najavio kako želi uslugu od njega. Pretpostavljajući kako to ima veze s donesenim pismom, Belerofon je mislio kako žele da on uspostavi prvi poštanski ured, ali ga je Jobatej iznenadio neočekivanim zahtjevom. Da li Belerofon želi osloboditi kraljevstvo Himere? Ne želeći ublažiti izazov, kralj je opisao Himeru kao čudovište koje bljuje vatru, direktno u srodstvu s mnogoglavom Hidrom i Kerberom, čuvarem Hada. Himera je imala prednji dio tijela kao u lava, srednji dio kao kod jarca te zmijski rep (po nekim je verzijama njeno tijelo bilo mješavina tih triju životinja). U svakom slučaju bila je strašna. Jobatej se nadao da će udovoljiti zahtjevu svoga zeta tako što će Himera obaviti taj posao. Netko bi mogao pomisliti kako je kralj dao lažnu sliku Himere kako bi Belerofona uljuljao u lažni osjećaj sigurnosti, ali je naprotiv kralj Jobatej shvatio da je Belerofon lud za izazovom te mu nije ni u kom slučaju smanjivao moguću pogibelj. Belerofon je bio zahvalan na mogućnosti da se uzdigne od poštara do pravog heroja, te je odmah počeo planirati napad. Pričalo se da je Himera potpuno neranjiva na napade s tla. Neki su je napadali pješke s kopljem ili mačem na njihovu vječnu žalost. Čak se pričalo o nekom konjaniku iz Tesalije kojem je Himera potpuno spalila konja vatrenim dahom kada joj se približio. S oštrim smislom za logistiku, Belerofon je suzio mogućnost napada na ili iz zraka ili s mora. Zadnju je mogućnost isključio odmah zbog toga što je Himerina jazbina bila duboko u kopnu. Zato se odlučio na zračni napad za što mu je trebao leteći konj. Još dok je Belerofon bio dječak, u Korintu je uspio jahati čarobnog konja Pegaza, besmrtnog potomka boga Posejdona i Gorgone Meduze. Pegaz se rodio kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu. Kao i svi ostali, Belerofon se nije mogao ni približiti Pegazu, te je stoga potražio savjet vidovnjaka Poleida.
Poleid je savjetovao Belerofonu da prenoći u Ateninu hramu. U snu mu je prišla božica i dala zlatne uzde. Ujutro je Belerofon našao Pegaza kako pije vodu na Pirenskom izvoru, te mu nabacio uzde preko glave što mu je omogućilo da ga pripitomi i uzjaše. Tako je još jednom odlučio potražiti Korintski izvor i svog vjernog konja. Na putu je razmišljao o naoružanju koje će ponijeti u borbu. Očito je da mu ne bi pomogao bilo kakav mač ili koplje. Za početak, koplje za jahača mu je bilo neophodno, ali čak i takvo koplje nije bilo jamac uspjeha. Ponovo su bogovi pomogli Belerofonu savjetujući mu da stavi grumen olova na vrh koplja. Razlog za to je bio taj da, ako se koplje gurne u Himerina usta ona će vatrenim dahom otopiti olovo koje će tada spaliti Himerinu utrobu. Tako je Belerofon otišao sve do Korinta, našao Pirenski izvor i konja Pegaza te se vratio natrag u Liciju, te ubio Himeru svojim tajnim oružjem.

BRONČANO DOBA

Razdoblje između kamenog i željeznog doba gdje je čovječanstvo uvelike koristilo legure bakra i kositra. U grčkoj su kraljevstva u tom dobu stvarala veličanstvena djela, pogotovo se to odnosi na zlatne maske nađene u području drevne Mikene. To je i razdoblje stvaranja grčkih legendi. To je doba slijedilo razdoblje divljaštva kada su, po nekima, Dorani sa sjevera željeznim oružjem uništili kraljevstva brončanog doba.