Svi likovi grčke mitologije
A - B - C - D - E - F - G - H - I - J - K - L - M - N - O - P - S - T - V - Z
 
 
 

AFRODITA

Afrodita je bila božica ljubavi. Rimljani su je zvali Venera (po poznatoj statui bez ruku znanoj kao milanska Venera). Afrodita je živjela na planini Olimp s ostalim božanstvima, a bila je udana za boga obrta Hefesta. Smatra se da se rodila iz morske pjene (po Boticellijevoj poznatoj slici božice koja pluta na morskoj školjci).
Afrodita je sudjelovala u nekoliko važnih događaja koji su se ticali smrtnih heroja. Kada je Jazon tražio dozvolu kralja Kolhide da uzme zlatno runo iz luga u kojem je bilo obješeno, kralj je otvoreno negodovao. Zbog toga je Hera, koja je podržavala Jazonovu potragu, tražila intervenciju od Afrodite. Božica ljubavi učinila je da se kraljeva kćerka Medeja zaljubi u Jazona, što se pokazalo kao presudnim u Jazonovu uspjehu.
Za Afroditu se također može reći da je uzrokovala Trojanski rat. Kada se heroj Pelej oženio morskom vilom Tetis, svi su bogovi pozvani na cermoniju osim jedne. Uvrijeđena božica bila je specijalist u stvaranju svađe, te je maliciozno poslala zlatnu jabuku na banket. Na jabuci je pisalo, "Za najljepšu". Odmah su se sve božice počele prepirati o čijoj je ljepoti riječ i kome pripada nagrada. Konačno su odlučile da to odredi najzgodniji smrtnik na svijetu. Ispalo je da je to bio časni trojanski mladić Paris, koji je u to doba bio pastir. Tako su ga tri finalistice - Afrodita, Hera i Atena - posjetile na livadi dok je čuvao stado. Ne čekajući na njegovu odluku, tri božice počele su ga podmićivati. Hera, kraljica Olimpa, rekla mu je da će mu pomoći da zavlada svijetom. Atena, božica rata, rekla je da će ga učiniti pobjednikom u bitki. Afrodita je zaključila da će ga najviše impresionirati, ako mu ponudi ljubav najljepše žene na svijetu. To je bila Helena, koja je bila udana za spartanskog kralja. Paris je odmah dao zlatnu jabuku Afroditi, koja ga je zauzvrat spojila s Helenom, koja je opet postala poznata kao trojanska Helena. Helenin muž i njegov brat podigli su Grčku vojsku kako bi povratili ženu, što je bio povod trojanskom ratu.
Druga zgoda u kojoj je božica ljubavi pomogla smrtnom heroju također je uključivala zlatne jabuke. Kada je moćna heroina Atalanta odlučila da će se udati za onog tko je pobjedi u trčanju, Afrodita je pomogla jednom od natjecatelja koristeći zlatne jabuke. Bacajući magične jabuke duž trkaće staze, mladić je odvraćao pažnju Atalanti od trke i na kraju pobijedio.

AHAJA

Područje moderne Grčke. Ime, po lokalnim legendama, potječe iz herojskog doba. Baš su se u Ahajinoj "špilji jezera" sklonile kćeri kralja iz Tirinza kada ih je progonila božica Hera. One su lutale misleći da su krave sve dok ih nije izliječio vidovnjak Melampus. Tek su 1964 ljudi iz Kastrie otkrili unurašnjost špilje, koja je poznata po jedinstvenom nizu kaskadnih bazena.

AHERON

Jedna od rijeka Podzemlja. Na ušću rijeka Aheron i Stiks heroj Odisej iskopao je rupu i ulio žrtvenu krv kako bi dozvao duhove mrtvih. Odisej je to učinio kako bi pitao sjenku mrtvog proroka Tirezije za put kući nakon trojanskog rata. Aheron je također naziv rijeke u modernoj Grčkoj za koju se još vjeruje da vodi u Had.

AHILEJ

Najbolji ratnik Grka koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu. Kada je Odisej otputovao u Podzemlje tražeći savjet mrtvog proroka Tirezije, susreo se sa sjenkom Ahileja. Ahilej je ubio trojanskog heroja Hektora, a sam je poginuo zbog upletenosti boga Apolona. Bog je vodio strijelu Hektorova brata Parisa u jedinu ranjivu točku na Ahilejevu tijelu - njegovu petu. Ahilej ne bi bio ranjiv ni u tu točku da ga je njegova majka, morska božica Tetis, zaštitila kako je željela. Dok je bio dijete trljala ga je svaki dan božanskom ambrozijom i svaku noć ga je stavljala u vatru srca. Nažalost, Ahilejev otac nije bi svjestan te procedure, pa je vidjevši dijete u vatri zaustavio svoju ženu. To je uvrijedilo Tetis tako da se vratila svome ocu, starom morskom čovjeku, te ostavila Ahileja njegovoj smrtnoj sudbini.
Druga verzija mita govori da je Tetis željela zaštititi dijete uranjajući ga u rijeku Stiks. Paklene vode trebale su Ahilejevu kožu učiniti neranjivom, ali je Tetis zaboravila uroniti i petu za koju ga je držala pa je taj dio tijela ostao ranjiv.

AKRIJIJ

Kralj iz Argosa, brat kralja Proteja iz Tirinza. Akrijija je proročište upozorilo kako će ga s vremenom ubiti sin njegove kćerke Danaje. Zato ju je zatvorio u kulu i bacio ključ. Međutim bog Zeus je ušao, maskiran u zlatni tuš, te postao ocem Perzeja.

AKROPOLIS

Atenska tvrđava. Prema jednoj verziji mita, smatra se da se s nje bacio u smrt kralj Egej vjerujući da je njegovog sina Tezeja ubio Minotaur. Akropolis je služio kao obrambena tvrđava sve do 1687., kada su Venežani bombardirajući Turke pogodili skladište baruta u Partenonu.

ALKIONIJSKO JEZERO

Jezero bez dna. Nalazi se u blizini, ili je čak dio močvare u kojoj se Heraklo borio protiv Hidre. Bog vina Dioniz iskoristio je to jezero kao vrata za Had, kada je spasio svoju majku iz Podzemlja. Ona je umrla od udara munje, kad je zamolila Zeusa da joj otkrije svoju pravu ćud kao boga oluje.

ALKMENA

Majka Herakla i Ifikla. Iako su oni bili blizanci, samo je Heraklo bio besmrtan heroj. Smatra se da je Ifiklo bio sin Alkmeninog smrtnog muža, Amfitriona, dok je Heraklo bio sin Zeusa, koji je prevario Alkmenu pretvarajući se da je njen muž. Božica Hera, ljubomorna zbog Zeusove nevjere, odgodila je rođenje Herakla tako da je njegov rođak Euristej postao kraljem Mikene i Tirinza umjesto Herakla.

AMAZONKE

Mitološke žene-ratnice. Amazonke su se sretale s muškarcima samo kada su trebali potomke za svoje pleme. Jedan od Heraklovih zadataka je bio taj da donese pojas kraljice Amazonki. Unatoč reputacije Amazonki kao mrziteljice muškaraca, kraljica mu je dragovoljno predala pojas. Ali je božica Hera, koja je prezirala Herakla, izazvala probleme. Velika bitka se vodila u kojoj su mnoge Amazonke poginule. Heroj Tezej također je posjetio Amazonke, otevši jednu koja je došla na njegov brod s poklonom.

AMBROZIJA

Poslastica bogova, koja se pravi od meda, vode, voća, sira, maslinovog ulja i ječma.Tantalu, Zeusovom sinu, ukazana je velika čast time što ju je jeo na planini Olimp. On se pokazao kao ne vrijednim pozivanja, jer je ukrao božju ambroziju i zbog toga osuđen na vječne muke.

AMFITRITA

Kćerka Nereusa, starog morskog čovjeka. Jednom je kralj Minos izazvao Tezeja da dokaže kako je on sin boga Posejdona, vrhovnog vladara vodenih dubina. Minos je skinuo svoj prsten i bacio ga u more, a Tezej ga je morao vratiti. On ne samo da je ispunio zahtjev, već je ispod vode naišao na dvorac gdje mu se Amfitrita (ili njena sestra Tetis) ukazala s krunom od dragulja.

AORNUM

Mjesto u zapadnoj Grčkoj u dolini ili blizu doline rijeke Aheron. Kada je Orfej otišao u Had kako bi povratio svoju mrtvu ženu u zemlju živih, ušao je u Podzemlje putem špiljskih otvora. Neki kažu da je ušao u Tenarumu u Lakoniji, a drugi u Aornumu.

APOLON

Bog proroštva, glazbe i zdravlja. Kao i većina Olimpijaca, Apolon nije oklijevao kod miješanja u ljudske stvari. Upravo je on kriv za propast Ahilejevu. Od svih heroja koji su opsjedali Troju u trojanskom ratu, Ahilej je bio daleko najbolji borac. S lakoćom je pobijedio trojanskog kapetana Hektora u borbi jedan na jedan. Ali Apolon je pomogao Hektorovom bratu Parisu da strijelom ubije Ahileja.

ARES

Bog rata, Rimljanima znan kao Mars. Iako je besmrtno božanstvo, Ares je skoro poginuo kada su ga u teglu stavila dva Giganta. Njegovo prijestolje na planini Olimp presvučeno je ljudskom kožom.

ARG (1)

Brodograditelj koji je sagradio brod kojim je Jazon tražio zlatno runo. Brod je dobio naziv Argo po svom graditelju, a njegovi putnici naziv Argonauti.

ARG (2)

Heroj iz Arkadije s neuobičajenim brojem očiju; još zvan i Arg Svevideći kako bi ga se razlikovalo od ostalih s imenom Arg. Nadimak Svevideći dobio je po neobičnom broju očiju. Po klasičnom mitološkom nesuglasju, neki kažu da je imao četiri oka - dva normalno naprijed i dva na zatiljku - dok drugi tvrde da je imao stotinu očiju razasutih po cijelom tijelu.
Višak očiju učinio je Arga odličnim čuvarem, talent koji je božica Hera iskoristila u slučaju s Io. Io je bila mlada svećenica u koju se zaljubio Zeus, Herin muž. Hera je zbog toga bila ljubomorna i bijesna, pa je pretvorila Io u kravu. Ili je možda sam Zeus pretvorio Io u kravu kako bi je zaštitio od Here. U svakom slučaju od tada je Hera zaposlila Arga da pazi na dolazak Zeusa k Io. Arg je za to bio sposoban, jer mu je uvijek jedno oko bilo budno. No ipak Zeus je rekao Hermu, bogu lopova, da otme Io što je ovaj i učinio posluživši se lukavštinom. Preobukao se u pastira te dosađivao Argu dugim pričama i pjesmicama, te ga na kraju uspavao sviravši pastirsku frulu, koju je izumio Pan.

ARGO

Brod kojim je Jazon plovio u Kolhidu u potrazi za zlatnim runom. Njegovi putnici su dobili naziv Argonauti. Dobio je ime po svom graditelju Argu. Imao je čarobni pramac koji govori, a izgradila ga je božica Atena od drveta iz Zeusovog svetog luga u Dodoni. Argo je skoro uništen prolazeći između Sudarajućih stijena.

ARGONAUTI

Grupa heroja koja je plovila s Jazonom u potrazi za zlatnim runom. Ime im potječe od broda Argo na kojem su plovili. Među njima su bili Heraklo, Orfej i heroina Atalanta. Argonauti su uspjeli proći Sudarajuće i Lutajuće stijene, te izbjegli smrtnoj privlačnosti Sirena.

ARGOS

Kraljevstvo iz herojskog doba. Argos je mitološki dom kralja Akrijija, koji je upozoren u svetištu da će ga ubiti vlastiti unuk. I kako to bi, Perzej ga je slučajno pogodio diskom, na atletskom natjecanju, i ispunio proročanstvo.

ARIJADNA

Kćerka kralja Minosa koja je pomogla Tezeju pri ubijanju Minotaura i izlasku iz Labirinta. Zaljubila se u Tezeja na prvi pogled, kada ju je iskrcao s broda prije odlaska na žrtvovalište (Labirint). Ona mu je dala klupko konca kako se ne bi izgubio u Minotaurovu labirintu. Međutim Tezej je napustio Arijadnu nakon bijega s Krete.

ARISTO

Niži bog, sin Apolonov. Aristu se sviđala Euridika, žena putujućeg glazbenika Orfeja, te ju je ovaj na svaki način želio pridobititi. U nastojanju da mu pobjegne, Euridika je stala na otrovnu zmiju i umrla. Orfej je bio tako neutješan da je otišao u Podzemlje kako bi je vratio iz mrtvih.

ARKADIJA

Planinsko područje u središnjoj Grčkoj; u romantičnoj poeziji, pastoralna idila pastira i vila. Arkadija je mjesto rođenja pastirskog boga Pana, čija je majka vila. To je također mjesto Stimfalijske močvare, u kojoj su živjele ptice ljudožderke koje su ubijale plijen metalnim perjem. Heraklo se obračunao s njima u svojim pohodima. Heroj je iskoristio uređaj za pravljenje buke koji mu je dala Atena, kako bi ih natjerao da uzlete te ih je pogađao lukom i strijelom.

ARTEMIDA

Božica lova, jedna od Olimpijaca. Njen brat Apolon je, vidjevši da provodi puno vremena u lovu s divom Orionom, odlučio stati na kroj njihovoj vezi. Izazvao je Artemidu da pokaže svoju vještinu s lukom tako što će pogoditi neki plutajući objekt daleko na moru. Njezin pogodak je bio savršen. Meta je, ispostavilo se, bila glava Orionova.

ATALANTA

Napuštena pri rođenju od oca koji je želio sina, Atalanta je postala velika heroina i jedna od Argonauta. Ne želeći brak, konačno je pristala udati se za prvog tko ju pobjedi u trčanju. Bila je tako brza te bi dugo ostala sretno neudana, da božica ljubavi Afrodita nije jednom od prosaca dala zlatne jabuke kako bi ih razbacao po trkalištu. To su bile čarobne jabuke i Atalanta im nije mogla odoljeti. Zaustavljajući se kako bi ih pokupila, izgubila je trku od suđenog joj muža.

ATENA

Olimpijska božica obrta i domaće umjetnosti, te rata također, božica zaštitnica grada Atene. Atena se rodila iz Zeusove glave te se originalno pojavljuje u obliku ptice. Pomogla je Perzeju, Jazonu, Kadmu i Heraklu u njihovim potragama.

ATENA (GRAD)

U povijesti glavni grad Grčke, nadmetao se sa Spartom za političku prevlast. U mitologiji njime je vladao Egej i njegov sin Tezej. Tezej se dokazao kao heroj tako što je očistio put, od svog rodnog mjesta Trezena do očevog kraljevstva, od pljačkaša i nasilnika. Upravo iz Atene je izumitelj Dedal pobjegao na dvor kralja Minosa, gdje je konstruirao Labirint.

ATLANTIDA

Prema filozofu Platonu, napredna civilizacija koja je potonula u more; legenda možda bazirana na Minojskoj Kreti. Čuveni otok-kontinent dobio je naziv po Titanu Atlasu. Smatralo se da se nalazi iza zapadnog kopna gdje besmrtni div drži, poput stupa, nebo na svojim leđima. Platon je smatrao Atlantidu stvarnim mjestom, ne mitom. On je to čuo od nekih mudrih ljudi iz Egipta, čija se civilizacija prostirala u vremenu kada je Atlantida bila na vrhumcu, na mjestu gdje je kao prethodeća civilizacija Grčkoj uništena prirodnim katastrofama. Platonov opis Atlantide sadrži sličnosti s Grčkim otokom Kretom za vrijeme Minojske kulture. Na mjestu gdje je navodno potonula Atlantida, Minojska Kreta podlegla je vulkanskoj erupciji susjednog otoka Tere, što je možda popraćeno velikim plimnim valom (Tsunami).

ATLAS

Titan koji je držao nebesa na svojim ramenima. Privremeno ga je oslobodio tereta Heraklo, koji je trebao pomoć Atlasa pri krađi zlatnih jabuka od Hesperida. Heraklo je nakon toga trikom vratio teret na Atlasova leđa. Pri jednoj drugoj potrazi, Atlas je pomogao Perzeju u nalaženju Greja.