SUSTAV SREDNJEG OBRAZOVANJA U HRVATSKOJ
Hrvatski se sustav srednjeg obrazovanja temelji na središnjem odlučivanju o
svim važnim pitanjima njegova ustroja i funkcioniranja. Bilo da se radi o
standardima vezanim za zakonsku regulativu, financiranju, ravnateljima,
njihovu odabiru i postavljanju, opremanju škola, mreži škola i programa,
izradi kurikuluma, udžbenicima i sl., o nadzoru rada škola, usavršavanja
učitelja, sve propisuje i sve odluke donosi Državno ministarstvo prosvjete i
športa. Jedina je iznimka mali dio srednjeg strukovnog obrazovanja, tzv.
dvojni sustav za obrtništvo, gdje se u navedene poslove djelomično uključuju
Ministarstvo za obrt, malo i srednje obrtništvo i Hrvatska obrtnička komora.
Hrvatska ima 394 srednjih škola, od čega 382 državne, 12 privatnih koje rade
po državnim verificiranim programima i 10 vjerskih.
U hrvatskom srednjoškolskom sustavu definirane su:
 | opće obrazovne srednje škole - gimnazije u trajanju od četiri godine
(prirodoslovne, matematičke, jezične, opće);
|
| strukovne škole u trajanju od četiri godine, koje se dijele na
tehničke škole u različitim stručnim područjima, primjerice strojarstvo,
brodogradnja, metalurgija, elektrotehnika, geologija, rudarstvo i nafta,
šumarstvo, obrada drva, graditeljstvo, geodezija, promet i unutarnji
transport, kemijska tehnologija, grafika, tekstil, obrada kože, optika i
obrada stakla;
|
| ostale stručne škole u trajanju od četiri godine u različitim
područjima kao što su ekonomija i trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
unutarnji poslovi i zaštita, osobne i ostale usluge, zdravstvo,
poljoprivreda, prehrana i veterina;
|
| umjetničke škole u područjima plesne, glazbene i likovne umjetnosti
koje također traju 4 godine;
|
| industrijske i srodne, te obrtničke škole u trajanju od tri godine,
koje obrazuju polaznike za određena zanimanja u svim navedenim područjima.
|
| Osnovna obrazovanja u četverogodišnjim programima pretežito školsko
obrazovanje i u teorijskom i u praktičnom dijelu. Teorijski opće obrazovni
dio zastupljen je u gimnazijama, dok su strukovni i umjetnički programi
više orijentirani na stručnoteorijske sadržaje, a manjim dijelom na
radioničke vježbe u školama. Umjetničko je obrazovanje programirano i
organizirano na specifičan način te se odvija paralelno s pohađanjem
općeobrazovne škole ili isključivo u specijaliziranim umjetničkim školama.
U programima koji traju 3 godine i obrazuju za konkretna zanimanja stručna
teorija i općeobrazovni sadržaji u klasičnom načinu školovanja čine više
od 60% programa, a praksa je zastupljena s oko 40% i najčešće se izvodi
kombinirano u školi i izvan nje. I u ovim je programima dominantna uloga
škole. Iznimka su programi za obrtništvo u dvojnom sustavu izobrazbe.
|
Ovdje je praksa zastupljena u omjeru oko 2:1 u odnosu na općeobrazovne i
stručnoteorijske sadržaje. Praktična se nastava u pravilu ostvaruje u
obrtničkim, a manjim dijelom u školskim radionicama.
Sustav srednjoškolske izobrazbe prema svojoj osnovnoj koncepciji nudi
dvije opcije: akademsko obrazovanje za nastavak školovanja na visokoškolskim
institucijama ii obrazovanje za kvalifikaciju. Sve četverogodišnje škole
imaju završnost (maturu ili završni ispit), koja omogućava upise na
visokoškolske ustanove. Trogodišnje su škole svojim programima pretežito
orijentirane na tržište rada. Njihovim završavanjem stječe se srednja
stručna kvalifikacija, a mogućnosti nastavka obrazovanja su sužene. Moguće
su sljedeće opcije: prekvalifikacija, doškolovanje za šire stručne profile,
napredovanje u zvanje majstora ili upis na više ili visoke stručne škole po
odluci Sveučilišta, ali za ograničen broj zanimanja.
|
obrazovanje
u RH
